
Velika Britanija ima velike probleme s mentalnim zdravljem na radu. Uzimajući u obzir ekonomske, zdravstvene i kvalitetne učinke života, faktori uključujući kratke rokove, ozbiljna radna opterećenja i toksične kulture pomažu u procjeni problema koji zemlju košta 300 milijardi funti godišnje.
Trenutna statistika predstavlja zabrinjavajuću sliku. Sa 73% u 2020. na 66% u 2023., dobrobit radne snage opada prema istraživanju Inpulse. Prema najnovijoj studiji “Zdravlje i dobrobit na poslu” koju je proveo Chartered Institute of Personnel and Development, izostanci povezani s bolešću dostigli su vrhunac u posljednjih 10 godina.
Radnici sada uzimaju u prosjeku 7,8 dana bolovanja godišnje, što je značajno povećanje u odnosu na 5,8 dana zabilježenih prije pandemije. U 2023. godini, zapanjujućih 78% organizacija prijavilo je izostanke zbog stresa. Ova brojka se penje još više, na 92%, kada se gledaju veće kompanije koje zapošljavaju preko 250 ljudi.

Source: Depositphotos
Mnoga preduzeća se bave ovim problemima kreativno
Konsultant za zaštitu okoliša iz Tyler Grangea usvojio je četverodnevni tjedan i hibridni rad kako bi pomogao u rastućem izostanku. Tokom četrdeset sedmica, ovo je smanjilo izostanak sa posla za 76%. Simon Ursell, osnivač, naglašava potrebu za prilagođenom podrškom iznad HR općih wellness programa.
Dani mentalnog zdravlja i fleksibilan rad pomogli su londonskom uredskom prostoru da procvjeta. Alex Ugarte, menadžer operacija, primjećuje manje izostanaka i signale upozorenja o umoru.
Izvršna direktorica PVL-a Petra Velzeboer nalazi zabrinjavajući obrazac nazadovanja preduzeća u svojim naporima za dobrobit nakon epidemije. Ona naglašava da, iako kompanije nisu u potpunosti zadužene za zadovoljstvo zaposlenika, one mogu postaviti okruženje koje je prikladno za to.
Procjena zdravstvenih i wellness programa poboljšava njihovu efikasnost
48% firmi, koristi kontinuirano poboljšanje i mehanizam povratnih informacija kako bi usavršili svoje zdravstvene inicijative. Međutim, samo 27%, pažljivo pregledava kvalitet wellness rezultata za zaposlenike koji su uključeni u ove programe ili intervencije.
Organizacije se još uvijek uglavnom oslanjaju na dvije glavne mjere za procjenu efikasnosti wellness inicijativa i troškova: broj zadržavanja osoblja i stope bolovanja zaposlenih.

Source: Cipd.org
Najčešće spominjane prednosti pokretanja wellness i zdravstvenih kampanja uključuju:
- Evolucija boljeg i inkluzivnijeg korporativnog okruženja
- Poboljšana ravnoteža između poslovnog i privatnog života zaposlenika
- Poboljšani angažman osoblja i moral